Pretraga
Usluge
    Izbornik Zatvori
    Natrag

    Svjetski dan nepušenja

    Svjetski dan nepušenja

    Države članice Svjetske zdravstvene organizacije utemeljile su Svjetski dan nepušenja 1987. godine kako bi skrenule pozornost na globalnu epidemiju pušenja, te smrt i bolesti koje se mogu spriječiti. 1987. godine Skupština Svjetske zdravstvene organizacije je donijela Rezoluciju WHA40.38, predlažući da 7. travnja 1988. bude "Svjetski dan nepušenja". 1988. donesena je Rezolucija WHA42.19 kojom se poziva na obilježavanje Svjetskog dana bez duhana svake godine 31. svibnja.

    Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana nepušenja javnost se informira o opasnostima korištenja duhana i borbi Svjetske zdravstvene organizacije protiv epidemije pušenja. Ljudi širom svijeta se informiraju o načinima ostvarivanja prava na zdravlje i zdrav život.

    SZO procjenjuje da duhan ubija gotovo 50% osoba koje ga upotrebljavaju.Svake godine duhan ubije oko 8.000.000 ljudi (1/svakih 6 sekundi), od kojih su oko 7.000.000 pušači i bivši pušači, a više od 1.200.000 pasivni pušači. 1 od 10 smrti odraslih osoba može se povezati s izravnom ili neizravnom izloženošću duhanskom dimu.

    U Hrvatskoj je najmanje svaka 3. odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire više od 9.000 ljudi, što je gotovo svaka 5. umrla osoba. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Hrvatskoj puši 39% muškaraca i 36% žena starijih od 16 godina, i predviđa se da će udio žena koje puše rasti do 38% 2025. godine. Dnevno se prosječno popuši 20-30 cigareta/dan po čemu smo u svjetskom vrhu. Najveći broj pušača pušiti počinje još u osnovnoj školi, a zabrinjavajući su podaci da oko 50%  učenikaosnovnih škola puši.

    Rak pluća. Pušenje duhana je glavni uzrok raka pluća, odgovorno za više od 2/3 smrti od raka pluća u svijetu. Izloženost dima u kući ili na radnom mjestu također povećava rizik od raka pluća. Prestanak pušenja može smanjiti rizik od raka pluća: nakon 10 godina prestanka pušenja, rizik od raka pluća pada na oko polovicu rizika pušača. U Hrvatskoj je 2018. godine zabilježeno 3.242 (2.244 muškarca i 998 žena) novooboljela od raka pluća, a u našoj županiji 187 (126 muškaraca i 61 žena). Od posljedica ove teške bolesti je u 2019. godini umrlo 2.874 (2.006 muškaraca i 868 žena) osoba u Hrvatskoj i 218 (159 muškaraca i 59 žena) u Osječko-baranjskoj županiji.

    Kronična bolest dišnog sustava. Pušenje duhana je vodeći uzrok kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), stanja u kojem nakupljanje gnojne sluzi u plućima rezultira bolnim kašljem i problemima disanja. Rizik od razvoja KOPB je posebno visok među pojedincima koji počinju pušiti u ranoj dobi, jer duhanski dim značajno usporava razvoj pluća. Duhan također pogoršava astmu, koja ograničava aktivnost i doprinosi invalidnosti. Rani prestanak pušenja je najučinkovitiji tretman za usporavanje napredovanja KOPB i poboljšanje simptoma astme.

    Dojenčad koja je izložena duhanskom dimu često ima smanjeni rast i smanjenu funkciju pluća. Mala djeca izložena pasivnom pušenju izložena su riziku od pojave i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa, te čestih infekcija donjih dišnih putova.

    Na globalnoj razini, procjenjuje se da 165.000 djece umire prije 5. godine od infekcija donjih dišnih putova uzrokovanih izloženosti duhanskom dimu. Oni koji prežive, u odrasloj dobi trpe zdravstvene posljedice izloženosti dimu, jer česte infekcije donjeg dišnog sustava u ranom djetinjstvu značajno povećavaju rizik od razvoja KOPB u odrasloj dobi.

    Tuberkuloza Tuberkuloza (TB) oštećuje pluća i smanjuje plućnu funkciju, što se dodatno pogoršava pušenjem duhana. Kemijske komponente duhanskog dima mogu potaknuti latentne infekcije TB-a kojima je zaražena četvrtina svih ljudi. Aktivna TB, popraćena štetnim učincima pušenja na zdravlje pluća, značajno povećava rizik od invaliditeta i smrti od respiratornog zatajenja.

    Zagađenje zraka. Duhanski dim je vrlo opasan oblik onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru: sadrži više od 7.000 kemikalija, od kojih je 69 poznato da uzrokuju rak. Iako dim može biti nevidljiv i bez mirisa, može se zadržati u zraku do pet sati, stavljajući izložene rizike od raka pluća, kroničnih bolesti dišnog sustava i smanjene funkcije pluća.

    Izvor: https://www.who.int/campaigns/world-no-tobacco-day

    Pripremila: doc.prim.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med. specijalist javnog zdravstva

    Komentari
    Objavite svoj komentar Zatvori