Svjetski dan srca 2025.

U nedjelju 28. rujna 2025. u Osijeku, na Trgu Ante Starčevića, od 10 do 13 sati Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Udruga kardiovaskularnih bolesnika Osijek, Zavod za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Osijek, Dom zdravlja Osječko-baranjske županije, Medicinska škola Osijek, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, Gradski savez za sportsku rekreaciju “Sport za sve” Osijek i CroMSIC udruga Medicinskog fakulteta Osijek obilježit će Svjetski dan srca. Tom će se prigodom građani moći informirati o bolestima srca i krvnih žila, izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka i šećera u krvi te se educirati o vještinama oživljavanja, a najmlađe će zabaviti maskota srca „Zdravko“.

Od 2024. do 2026. godine World Heart Federation (WHF) vodi međunarodnu kampanju pod temom „Koristi srce za akciju“ (Use heart for action) podržavajući pojedince da se brinu za svoje srce i osnažujući ih da potaknu donosioce odluka da ozbiljno shvate zdravlje kardiovaskularnog sustava pružajući globalnu platformu za djelovanje. Nažalost, većina zemalja još uvijek ne daje prioritet zdravlju srca, a nacionalne politike za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti nedostaju, nedostatne su ili jednostavno ne postoje.

Potpisivanjem peticije možete se pridružiti u zagovaranju snažnijih mjera za zaštitu zdravlja srca i spašavanje života. Iako su potrebni donositelji odluka na visokoj razini da bi se nešto promijenilo, zapamtite – svatko ima ulogu utjecaja.

Tema obilježavanja 2025. godine „Ne propusti nijedan otkucaj“ (Don't Miss a Beat) upozorava na preranu smrt od kardiovaskularnih bolesti diljem svijeta koja ljudima uskraćuje dragocjene zajedničke trenutke s njihovim najbližima.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) ili bolesti srca i krvnih žila ubojica broj su jedan u svijetu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – zajedno svake godine ubiju oko 20 milijuna ljudi. Većina tih smrti dogodi se u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

I u Republici Hrvatskoj  KVB su vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz 2023. godine od posljedica KVB-a u RH preminulo je 19.937 osoba (11.096 žena i 8.839 muškaraca) što čini 38,9 % ukupno umrlih.

U Osječko-baranjskoj je županiji prema najnovijim podacima za 2023. godinu od ukupno 3.598 umrlih od kardiovaskularnih bolesti umrlo 1.440 osoba, odnosno 40 %.

80 % preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti. Uvođenjem malih promjena u naš stil života oko onoga što jedemo i pijemo, koliko vježbamo i kako se nosimo sa stresom možemo bolje upravljati zdravljem srca i pobijediti KVB.

• Jeste li znali da je vaše srce veličine vaše šake i najjači mišić u vašem tijelu?
• Počelo je kucati otprilike tri tjedna nakon što ste začeti.
• U 70 godina života Vaše će srce otkucati dvije i pol milijarde puta.
• Iako impresivno i snažno, vaše srce također može postati ranjivo zbog čimbenika rizika poput pušenja, dijabetesa, kolesterola, nezdrave prehrane ili života s visokim krvnim tlakom.
• Vaš kardiovaskularni sustav također može biti oslabljen zbog već postojećeg srčanog oboljenja i drugih fizioloških čimbenika, uključujući hipertenziju ili visok kolesterol u krvi.

BRIGA O SRCU POČINJE RAZUMIJEVANJEM RIZIKA!

Mnogi su čimbenici rizika povezani s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki se čimbenici, poput dobi, spola i obiteljske anamneze ne mogu promijeniti, dok su drugi promjenljivi, poput tjelesne neaktivnosti, prehrane, pušenja ili konzumacije alkohola. Ako imate neki od čimbenika rizika nećete nužno razviti kardiovaskularnu bolest, no što više rizičnih čimbenika imate veća je i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga je važno poznavati ove rizike i na vrijeme ih ukloniti ili smanjiti.

KOLESTEROL

Naša jetra proizvodi kolesterol koji je neophodan za proizvodnju hormona i spojeva koji su potrebni našem tijelu. Kako se kolesterol u hrani povećava, višak može uzrokovati sužavanje arterija i blokiranje protoka krvi, što dovodi do koronarnih i drugih bolesti. Povišeni kolesterol uzrokuje 2,6 millijuna smrti  (4,5% od ukupnog broja) i povezan je sa srčanim bolestima i moždanim udarom. Kada se kolesterol nakuplja u našim arterijama nastaje kolesterolski plak. Kolesterol se sastoji od lipoproteina visoke gustoće (HDL) i lipoproteina niske gustoće (LDL), a omjer dobrog prema lošem važan je za nastanak bolesti srca, dijabetes i moždani udar.

Sve smjernice ukazuju na potrebu za održavanjem zdrave tjelesne težine, integraciju tjelovježbe u naš stil života i prestanak pušenja kao neke od ključnih koraka za ograničavanje utjecaja neuravnoteženog kolesterola. Redovita tjelesna aktivnost jača srce i poboljšava cirkulaciju. Samo 30 minuta vježbanja moglo bi pomoći u rješavanju 80% slučajeva kardiovaskularnih bolesti, no 1 od 3 odrasle osobe se ne kreće dovoljno. Ciljajte na barem 150 minuta aerobne vježbe umjerenog intenziteta ili 75 minuta vježbe visokog intenziteta svaki tjedan. Naše prehrambene navike izravno su povezane s rizikom od srčanih bolesti. Konzumiranje uravnotežene prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima može vam pomoći u održavanju zdrave težine i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ograničite unos zasićenih masti, trans masti, natrija i dodanih šećera. Lijekovi mogu pomoći u kontroli viška kolesterola i njegovih potencijalno štetnih učinaka. Način života i genetika također igraju ulogu pa je informiranje o čimbenicima rizika važan prvi korak.

ŠEĆERNA BOLEST 

Ljudi koji žive sa šećernom bolesti imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti i umrijeti od kardiovaskularnih bolesti. Šećerna bolest je velika globalna prijetnja zdravlju; pogađa 1 od 11 odraslih; 425 milijuna ljudi s predviđanjem da će ukupna brojka porasti na 629 milijuna do 2045. godine. Šećerna bolest tipa 2 čini približno 90% svih ljudi s dijabetesom. Svi oni koji žive sa šećernom bolesti izloženi su povećanom riziku od KVB, zbog čega je prevencija nastanka KVB glavni prioritet.

Zašto je kod ljudi sa šećernom bolesti dvostruko veća vjerojatnost da će doživjeti srčani ili moždani udar od odraslih bez dijabetesa?

• šećerna bolest može oštetiti vaše krvne žile i živce
• osobe sa šećernom bolesti tipa 2 također mogu imati visok krvni tlak, visok kolesterol ili prekomjernu tjelesnu težinu. To povećava šanse za dobivanje bolesti srca
• što dulje živite sa šećernom bolesti, veći je rizik od bolesti srca i moždanog udara

Za odrasle u dobi od 60 godina, šećerna bolest tipa 2 i kardiovaskularna bolest skraćuju životni vijek u prosjeku za 12 godina.

UTJECAJ DUHANA

Bolesti pluća i rak povezani su s pušenjem duhana, ali jeste li znali da pušenje također povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti (KVB) ili bolesti srca? U Svijetu je više od desetine kardiovaskularnih smrti uzrokovano pušenjem. Žene pušači imaju 25% veći rizik od srčanih bolesti nego muškarci pušači. Pušenje je vodeći čimbenik rizika za nastanak KVB (npr. ishemijska bolest srca koja sužava srčane arterije i cerebrovaskularne bolesti) koji se može spriječiti. Nedužni promatrači također su u opasnosti: gotovo 6 milijuna ljudi umre od pušenja ili izloženosti pasivnom pušenju, što čini 6% žena i 12% muškaraca u svijetu svake godine. Pušenje ili žvakanje duhana oštećuje krvne žile, privremeno povisuje krvni tlak i smanjuje toleranciju na tjelovježbu. Smanjenjem količine kisika koju naša krv može nositi, uporaba duhana povećava rizik od krvnih ugrušaka koji također mogu dovesti do moždanog udara i iznenadne smrti. Rizik od nefatalnog srčanog udara povećava se za 5,6% za svaku popušenu cigaretu, čak i kod samo jedne do dvije cigarete dnevno!

Trenutačne i dugoročne koristi od prestanka pušenja uključuju normalizaciju krvnog tlaka i otkucaja srca, uštedu kućanstva i smanjenje pasivnog pušenja za sve, osobito za ranjive skupine – djecu i trudnice. Na primjer, nakon godinu dana, rizik od koronarne bolesti srca je otprilike upola manji od rizika pušača, a nakon 15 godina rizik od koronarne bolesti srca jednak je riziku nepušača. 

Izvori:https://world-heart-federation.org/world-heart-day/

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds)