Pretraga
Zavod
    Izbornik Zatvori
    Natrag

    Svjetski dan srca

    25 ruj 2026

    U nedjelju, 27. rujna 2026. godine, Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Osijek, Domom zdravlja Osječko-baranjske županije, Medicinskom školom Osijek, Udrugom kardiovaskularnih bolesnika Osijek, Gradskim društvom Crvenog križa Osijek, Gradskim savezom za sportsku rekreaciju “Sport za sve” Osijek, CroMSIC udrugom Medicinskog fakulteta Osijek, Ljekarnama Srce – Ljekarne Osječko-baranjske županije i Zavodom za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije te predstavnicima Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije obilježit će Svjetski dan srca na Trgu Ante Starčevića u Osijeku u vremenu od 10 do 13 sati.

    Tom će se prigodom građani moći informirati o bolestima srca i krvnih žila, izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka i šećera u krvi te se educirati o vještinama oživljavanja, a najmlađe će zabaviti maskota srca „Zdravko“.

     

     

    Svake se godine 29. rujna obilježava Svjetski dan srca s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima koje su vodeći uzrok smrti u svijetu. Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju bolesti srca i krvnih žila, a od njih godišnje u svijetu umire više od 20 milijuna ljudi. Oko 85 % tih smrti posljedica je koronarne bolesti srca (u što spada srčani udar) te cerebrovaskularnih bolesti (u što spada moždani udar). Više od 75 % smrti od posljedica kardiovaskularnih bolesti se događa u zemljama niskog i srednjeg dohotka.

    Kardiovaskularne bolesti nastaju pod utjecajem brojnih čimbenika od kojih se na neke čimbenike može utjecati. Među najvažnijim čimbenicima rizika su pušenje, nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna masa i pretilost, povišen krvni tlak, povišene vrijednosti kolesterola, šećerna bolest i štetna konzumacija alkohola. Rizik mogu povećati i onečišćenje zraka, kronični stres te neke kronične bolesti.

    Na neke se čimbenike rizika, poput dobi, spola i obiteljske anamneze, ne može utjecati. Ipak, važno ih je biti svjestan kako bismo mogli procijeniti vlastiti rizik te poduzeti pravodobne preventivne mjere za razvoj kardiovaskularne bolesti. Upravo je zato potrebno redovito kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, ne pušiti, biti tjelesno aktivan i hraniti se raznoliko i uravnoteženo što podrazumijeva dovoljan unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i drugih namirnica bogatih vlaknima.

    Kardiovaskularne bolesti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2024. godini od posljedica kardiovaskularnih bolesti umrla je 20.341 osoba (11.409 žena i 8.932 muškarca). Kardiovaskularne bolesti tako su bile uzrok 39,8 % svih smrti u Hrvatskoj.

    Situacija je slična i u Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ). U 2024. godini u OBŽ je ukupno umrlo 3.797 osoba, a među njima je 1.635 osoba  (916 žena i 719 muškaraca) umrlo od kardiovaskularnih bolesti što čini 43,1 % svih smrti. U odnosu na prethodnu godinu, broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti povećao se za približno 13,5 % (1.440 u 2023. godini).

     

     

    Unatoč tom porastu, dugoročni trend pokazuje postupno smanjenje broja smrti, dok standardizirana stopa smrtnosti ostaje relativno stabilna – prosječno oko 6,4 na 1.000 stanovnika*. Stopa smrtnosti povećala se za manje od 1 smrti na 1.000 stanovnika. Dobno standardizirane stope pokazuju da je u dobi 35–59 (s iznimkom dobi 50-54 godine) godina stopa smrtnosti čak smanjena. Najveći porast stope smrtnosti zabilježen je u najstarijim dobnim skupinama – za oko 5 smrti na 1.000 stanovnika u dobi 75–84 godine te za oko 9 smrti na 1.000 stanovnika u dobi 85 i više godina. Stoga se ukupni porast broja smrti velikim dijelom može povezati s porastom stope smrtnosti u starijim dobnim skupinama.

    Upravo ove brojke ukazuju na činjenicu da zdravlje srca i krvnih žila nije tek individualno, nego i značajno javnozdravstveno pitanje. Zbog toga javnost treba educirati o tome da je dio kardiovaskularnog rizika moguće smanjiti pravodobnom prevencijom i kontrolom čimbenika rizika. Ne moramo mijenjati sve odjednom – dovoljno je napraviti prvi korak. Prošećimo, budimo tjelesno aktivniji, prestanimo pušiti, birajmo raznovrsniju prehranu i umjerenije konzumirajmo alkohol.

    Priliku za brigu o zdravlju srca imat ćete i na javnozdravstvenoj akciji 27. rujna na Trgu Ante Starčevića u Osijeku od 10 do 13 sati gdje će građanima biti omogućeno mjerenje krvnog tlaka, provjera šećera u krvi te savjetovanje sa zdravstvenim stručnjacima.

    Dođite, provjerite svoje zdravstvene pokazatelje, informirajte se i učinite prvi korak prema zdravijem srcu.

    *stopa je računata prema procjeni stanovništva sredinom svake godine

    Priredila: Ivona Javorović, dr.med., specijalist javnozdravstvene medicine

    Izvor: podaci HZJZ-a za 2024. godinu

    https://world-heart-federation.org/

    Komentari
    Objavite svoj komentar Zatvori