Svjetski dan prevencije samoubojstva

Na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (IASP), a s ciljem podizanja svijesti o potrebi i nužnosti djelovanja na prevenciji samoubojstava, svake se godine 10. rujna obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstva. Trogodišnja tema (od 2024. do 2026. godine) je „Mijenjajmo narativ o samoubojstvu“ kojom se želi potaknuti otvoren razgovor o samoubojstvu među građanima, zajednicama, organizacijama i vladajućim strukturama. Započinjanjem razgovora oko ove važne teme se ruše barijere, podiže svijest i stvara bolje okruženje za shvaćanje problema. Mijenja se kultura tišine i stigme te stvara okružje u kojem vlada otvorenost, razumijevanje i podrška.

Samoubojstva predstavljaju značajan javnozdravstveni problem na svjetskoj razini, s oko 720 000 oduzetih života godišnje. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je počinjenje samoubojstva na svjetskoj razini u 2021. godini bilo treći vodeći uzrok smrti u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, a preko 70% samoubojstava se dogodilo u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Često su razlozi za počinjenje samoubojstva višestruki, s utjecajem mnogih društvenih, kulturoloških, bioloških, psiholoških i okolišnih čimbenika koje je osoba iskusila tijekom života.

U Hrvatskoj se je prisutan trend pada ukupnog broja samoubojstava  te ih ima oko 500 godišnje, no uočeno je povećanje kod mlađih dobnih skupina. Muškarci četiri puta češće počine samoubojstvo nego žene što se objašnjava češćim traženjem stručne pomoći kod žena te prekrivanjem simptoma depresije agresijom ili drugim netipičnim oblicima ponašanja kod muškaraca. Županije priobalnog dijela Hrvatske bilježe niže stope samoubojstava od županija kontinentalnog dijela. U Hrvatskoj je najčešći način izvršenja samoubojstva vješanje.

Čin samoubojstva utječe i na okolinu osobe, duboko se negativno odražavajući na obitelj, zajednicu i društvo općenito. Samoubojstvo usto donosi dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice. Uočena je poveznica između samoubojstva i mentalnih poremećaja (posebice depresije i zlouporabe alkohola). Dodatno, u višem riziku su osobe koje su doživjele sukobe, katastrofe, nasilje, zlostavljanje, gubitak ili imaju osjećaj izolacije. Stopa samoubojstva je visoka i među pripadnicima ranjivih grupa koje doživljavaju diskriminaciju, poput imigranata, izbjeglica, domorodaca, zatvorenika i pripadnika LGBTQ+ zajednice.

Ovo su neki od načina kako pomoći pri provedbi ovogodišnje teme:

-       popričajte s voljenima – orijentirajte se na one za koje vam se čini da imaju poteškoće te ponudite podršku i suosjećanje uz prihvaćanje njihovih osjećaja

-       podijelite svoju priču – pogotovo važno ukoliko osobno imate iskustva sa suicidalnim idejama ili ste izgubili blisku osobu zbog samoubojstva

-       pričajte o samoubojstvu – naučite znakove koji pokazuju da netko ima misli o samoubojstvu te kako pravilno podržati takve osobe – na ovaj način možete nekome spasiti život

-       saznajte gdje možete dobiti pomoć

-       ostanite informirani i zagovarajte podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja.

Radom na navedenim područjima i u suradnji s raznim dionicima, moguće je stvoriti podržavajuće i suosjećajno društvo u kojem se čin samoubojstva može prevenirati, a svaka se osoba osjeća cijenjenom i shvaćenom. Zajedničkim snagama se može napraviti razlika i kreirati društvo u kojem je prevencija samoubojstva prioritet te se svaki pojedinac osjeća podržanim u nastojanjima da dobije potrebnu pomoć.

Pripremila: Ivona Javorović, dr.med., specijalizant javnozdravstvene medicine

Izvori: https://www.iasp.info/wspd/

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/suicide

https://www.who.int/campaigns/world-suicide-prevention-day/world-suicide-prevention-day-2024

https://www.hse.ie/eng/services/list/4/mental-health-services/connecting-for-life/news/wspd2025.html

https://www.hzjz.hr/aktualnosti/samoubojstva-u-hrvatskoj-2025/

https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/porast-samoubojstava-djece-strucnjaci-pozivaju-na-otvoren-razgovor-12326193