Mjeseca svjesnosti o celijakiji

„Ni u tragovima“

Mjeseca svjesnosti o celijakiji

Svake godine, 16. svibnja, obilježava se Međunarodni dan celijakije kako bi se podigla svijest o ovoj autoimunoj bolesti koja pogađa sve više ljudi. Celijakija je ozbiljna bolest koja se javlja kao reakcija na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu. Ona može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući oštećenje tankog crijeva i smanjenje apsorpcije hranjivih tvari. Celijakija se pojavljuje u bilo kojoj dobi i može zahvatiti različite organske sustave i razlikovati se prema simptomima.

Najčešći simptomi celijakije su:

• povraćanje
• gubitak apetita
• bolovi u trbuhu
• proljev
• obilna stolica
• mrzovoljnost
• umor

Simptomi koji nisu vezani uz probavu: poremećen rast i razvoja, slabokrvnost, zakašnjeli pubertet, bolest kostiju, simptomi zglobova i mišićnog sustava, poremećaj menstrualnog ciklusa..itd.

Celijakija nije isto što i netolerancija!

Važno je razumjeti razliku između intolerancije na gluten, celijakije i alergije na pšenicu, jer su to različita stanja koja zahtijevaju različite pristupe u prehrani i liječenju.

• Alergija na pšenicu predstavlja alergijsku reakciju na hranu koja sadrži pšenicu. U nekim slučajevima, čak i udisanje pšeničnog brašna može izazvati alergijsku reakciju. Ova reakcija povezana je s imunološkim sustavom tijela i može biti ozbiljna.
• S druge strane, celijakija nije alergija, već autoimuna bolest. U slučaju celijakije, tijelo razvija antitijela na gluten, što uzrokuje oštećenje sluznice crijeva. Za razliku od alergije na pšenicu, celijakija zahtijeva doživotno pridržavanje stroge dijete bez glutena kako bi se izbjegle komplikacije i poboljšalo zdravlje.
• Postoji i treće stanje, koje se naziva intolerancija na gluten ili preosjetljivost na gluten. To je stanje u kojem osoba ne podnosi gluten u hrani i ima simptome slične onima u slučaju celijakije. Međutim, u slučaju intolerancije na gluten, tijelo ne proizvodi antitijela koja se nalaze kod celijakije i ne dolazi do oštećenja crijevne sluznice.
• Važno je napomenuti da mnoge namirnice bez glutena mogu biti prikladne za konzumaciju osobi koja ima alergiju na pšenicu, ali ne u svim slučajevima. S druge strane, neke namirnice koje ne sadrže pšenicu možda nisu prikladne za osobe s celijakijom, jer gluten može biti prisutan i u drugim žitaricama.

Celijakija se liječi strogom, doživotnom bezglutenskom prehranom, što znači da iz prehrane treba izostaviti sve što sadrži gluten, pa čak ukoliko je prisutan samo u tragovima.

Osobe s celijakijom u Hrvatskoj i dalje se svakodnevno suočavaju s brojnim preprekama koje otežavaju provođenje terapije i značajno narušavaju kvalitetu života. Konzumacija i najmanje količine glutena štetna je za oboljele, a ograničena ponuda sigurnih bezglutenskih obroka izvan vlastitog doma dodatno pogoršava situaciju – osobito u institucionalnim kuhinjama. Zbog toga je boravak djece u odgojno-obrazovnim ustanovama otežan, dok su studenti stavljeni u posebno težak i neravnopravan položaj, budući da nijedna studentska menza u Republici Hrvatskoj ne nudi siguran bezglutenski obrok. Za kvalitetan i produktivan život s celijakijom, kao i sprječavanje komplikacija bolesti, ključno je sustavno educirati javnost o prirodi i izazovima celijakije te tražiti efikasna rješenja za što veću dostupnost sigurnih bezglutenskih proizvoda i obroka.

Sustavna edukacija javnosti o celijakiji ključna je za uključivanje još većeg broja stručnjaka, tvrtki i institucija u traženje učinkovitih rješenja za pravovremeno prepoznavanje bolesti te osiguravanje dostupnosti sigurnih, bezglutenskih proizvoda i obroka koji su nužni za kvalitetan i produktivan život s celijakijom te sprječavanje teških komplikacija.

Obilježavanjem Međunarodnog dana celijakije nastoji se proširiti svjesnost da je celijakija kronična sistemska bolest koja osim na oboljelog utječe i na njegovu obitelj i prijatelje, zdravstveni sustav, proizvođače hrane, odgojno-obrazovne ustanove i općenito na cijelo društvo.

Potrebno je aktivno tražiti oboljele i smanjiti vremenski razmak od pojave simptoma do uspostavljanja dijagnoze da bi se smanjio rizik od komplikacija i da bi se na vrijeme krenulo s liječenjem.

Edukacija bolesnika, redovite kontrole, veća dostupnost i pravilno označavanje bezglutenskih proizvoda mogu poboljšati kvalitetu života bolesnika i pridonijeti njegovom liječenju.

U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj djeluju mnoge udruge za celijakiju koje provode različite aktivnosti s ciljem povećanja znanja i svijesti o bolesti, pravilnom izboru namirnica te skrbi oboljelih.

Ova borba nije samo medicinska, već i društvena, a zajedničkim naporima možemo poboljšati kvalitetu života onih koji se suočavaju s ovim izazovima .