Međunarodni dan starijih osoba 2026.

Međunarodni dan starijih osoba, 1. listopada, prilika je za isticanje važnosti zdravog, aktivnog i dostojanstvenog starenja te za podizanje svijesti o zdravstvenim i socijalnim potrebama osoba starije životne dobi. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da starije osobe iste kronološke dobi mogu imati izrazito različite razine fizičke i mentalne sposobnosti. Zdravo starenje se prema organizaciji definira kao proces održavanja zdravlja i funkcionalne sposobnosti, koji omogućava blagostanje u starijoj dobi. Tako je cijelo desetljeće 2020. – 2030. na 73. skupštini održanoj 3. kolovoza 2020. godine, proglašeno „Desetljećem zdravog starenja 2020-2030“.

U starijoj dobi povećava se učestalost kroničnih nezaraznih bolesti i prisutnost više kroničnih zdravstvenih stanja. Među čestim zdravstvenim problemima nalaze se kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronična upala zglobova, kronične respiratorne bolesti, oštećenja vida i sluha, depresivni poremećaji i demencija.  Posebnu pozornost zahtijevaju gerijatrijski sindromi, među kojima su slabost, padovi, delirij, inkontinencija i dekubitusi. Njihov nastanak često nije posljedica samo jedne bolesti, nego međudjelovanja više zdravstvenih, funkcionalnih, psiholoških i socijalnih čimbenika.  Zbog toga procjena zdravstvenog stanja starije osobe treba biti usmjerena na funkcionalnost, mobilnost, kognitivne sposobnosti, pravilnu prehranu, mentalno zdravlje, vid i sluh, socijalnu uključenost te rizik od padova. Važno je pritom naglasiti da tjelesna aktivnost treba biti individualno prilagođena zdravstvenom stanju, funkcionalnim sposobnostima i eventualnim kroničnim bolestima pojedinca. Redovita tjelesna aktivnost jedan je od ključnih čimbenika zdravog starenja. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, osobe u dobi od 65 godina i starije trebale bi, prema svojim sposobnostima i zdravstvenom stanju, nastojati ostvariti 150–300 minuta umjerene aerobne tjelesne aktivnosti tjedno, odnosno odgovarajuću kombinaciju umjerene i intenzivnije aktivnosti. Kod osoba sa smanjenom pokretljivošću posebno se preporučuju aktivnosti usmjerene na ravnotežu i prevenciju padova najmanje tri dana tjedno. Socijalna izolacija i usamljenost mogu imati značajne posljedice za zdravlje i dobrobit starijih osoba.

Svjetska zdravstvena organizacija  je posljednjih godina dodatno naglasila važnost socijalne povezanosti kao sastavnice javnog zdravstva, uz potrebu stvaranja zajednica u kojima starije osobe mogu sudjelovati, biti uključene i zadržati društvene uloge. Međunarodni dan i mjesec starijih osoba prilika su da istaknemo vrijedan doprinos starijih generacija te zajednički radimo na stvaranju društva i okruženja koje im omogućuje dostojanstveno, zdravo i aktivno starenje.

Priredila: Azra Damjanov Štefančić, bacc.med.techn.