Centar za dobrovoljno HIV/AIDS savjetovanje i testiranje

Centar za besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje na HIV (CST) u Osijeku osnovan je 1. ožujka 2005. godine i od tada djeluje u okviru Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Osnivanje CST-a u Osijeku bilo je dio nacionalnog programa “Unapređenje borbe protiv HIV/AIDS-a u Hrvatskoj” koji se provodio od 2003. do 2006. godine uz financijsku potporu Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM), te je uz osječki, osnovano još 8 takvih centara na području Republike Hrvatske.

CST u Osijeku nudi besplatno, anonimno i povjerljivo testiranje na HIV, a od 2008. na hepatitis B i C kao i individualno savjetovanje s visoko educiranim stručnjacima. Prema pravilima rada u Centru se mora raditi u timu, liječnik - savjetnik i laborant ili laboratorijski ing. Svi djelatnici su dodatno educirani za rad na takvom području i sa tako specifičnom populacijom. Od 2005. do 2025. kroz CST je je prošlo i radilo 6 liječnika i 6 laboranata.

Rezultati našeg rada

Od 2005. do kraja 2024. godine učinili smo 4782 savjetovanja, 2570 pred- i 2212 post-testnih savjetovanja. U CST-u testirano je 2546 osoba, a 1645 korisnika (64,5%) takvo je testiranje obavilo prvi put u svom životu (Slika 1.). Sve one korisnike koji ponavljaju testiranje, bilo iz opravdanih razloga, bilo straha od nezaštićenih spolnih odnosa, upozoravamo da samo testiranje na HIV, bez pridržavanja dobivenih uputa o zaštiti, ne može efikasno zaštititi njihovo zdravlje.

U istom razdoblju imali smo 32 HIV pozitivne osobe, koje su upućene na daljnju obradu i liječenje na Kliniku za zarazne bolesti „Fran Mihaljević“ u Zagrebu, s obzirom da KBC Osijek ne vrši obradu i liječenje HIV pozitivnih pacijenata. Od većine smo dobili i povratnu informaciju o uspješnosti njihove daljnje obrade.

Od 2008. godine, započeli smo i testiranja na hepatitis B i C, što su također krvlju prenosive bolesti posebno kod IV narkomana, koji su se uz naše najčešće klijente MSM osobe, počeli javljati u CST. Testirano je 1559 osoba, od kojih je 12 (0,8%) nosilo virus hepatitisa B, a 32 (2,1%) bilo u kontaktu s virusom hepatitisa C, protiv kojeg još nema niti efikasnog lijeka, niti cjepiva.

Znanstveno edukativni doprinos CST-a Osijek

Podatke koje smo dobili na osnovu naših anketa i testova, iskoristili smo i za pisanje stručnih i znanstvenih radova, u suradnji s drugim stručnim i znanstvenim ustanovama, posebno HZJZ-om i ZZJZ Zadarsko-kninske županije. Ukupno je nastalo 8 znanstvenih i 2 stručna rada. Posebno ističemo rad predstavljen na Svjetskom kongresu o cjepivu protiv AIDS-a u Atlanti, SAD (2010): Kožul K. et al. „Risk Behavior Of Customers In Centers For Free Voluntary HIV Counselling and Testing In Two Croatian Cities - Osijek and Zadar“.

Napisana su i dva poglavlja u udžbenicima za studente medicine, a podaci CST-a korišteni su u 4 diplomska rada studenata MEFOS-a te u dvije doktorske disertacije.

Što i kako dalje?

CST bi trebao postati važna organizacijska jedinica NZJZ OBŽ. U budućnosti bi ga trebalo izdvojiti kao poseban odjel, poput Odjela za mentalno zdravlje. Testiranja bi trebalo proširiti i na druge SPI s većom učestalošću. Uz brzu promjenu strukture stanovništva i sve češću migraciju, pojavljuju se novi zdravstveni rizici.

TBC, iako u Hrvatskoj nije velik problem među domicilnim stanovništvom, među stranim radnicima ima znatno veću incidenciju i može biti vezan uz HIV infekciju. HIV/AIDS može rasti i zbog fenomena „dijeljenja obitelji“ i migracija unutar EU. Stoga je nužno osigurati financiranje CST-a za nastavak i proširenje rada. Do 2013. financiran je Global fondom i MZ RH, a od tada ga financira NZJZ OBŽ vlastitim sredstvima. Unatoč pokušajima, od 2015. nisu dobivena nova vanjska sredstva.

S kvalitetno pripremljenim projektima, npr. prijavom projekata u suradnji sa Klinikom za zarazne bolesti KBC-a Osijek, HZJZ, ili drugim CST-ima i zdravstvenim ili znanstvenim ustanovama moguće je ponovno pobuditi interes donatora.

Danas bi zbog važnosti CST-a, najbolje rješenje bilo osigurati stalni, stabilni izvor financiranja rada.

Sastavio:
Izv. prof. prim. dr. sc. Karlo Kožul, dr. med.
Specijalist epidemiolog